Brz gospodarski oporavak nakon pandemijske recesije snažno je povećao potražnju za radnom snagom, ponajviše u sezonski intenzivnim djelatnostima poput graditeljstva i ugostiteljstva.
U uvjetima nepovoljnih demografskih kretanja dio te potražnje namirio se upošljavanjem radnika iz trećih zemalja (izvan EU-a). Anketa o radnoj snazi, koja je uobičajeni izvor podataka o zaposlenosti potrebnih za procjenu potencijalnog bruto domaćeg proizvoda Hrvatske, vjerojatno podcjenjuje broj zaposlenih stranaca.
Korigiranje procjena potencijalnog BDP-a za izgledno podcjenjivanje zaposlenosti stranaca blago povećava stopu rasta potencijalnoga domaćeg proizvoda u razdoblju od 2018. do 2024. godine, kada se intenziviralo zapošljavanje stranaca. Time se također nešto povećava ocijenjeni doprinos faktora rada potencijalnom BDP-u.
Iako je moguće da ni podaci HZMO-a ne obuhvaćaju ukupan broj stranih radnika u Hrvatskoj, njihova bi stvarna produktivnost, uzmu li se u obzir sektorska i obrazovna struktura, mogla biti nešto niža od implicitno pretpostavljene, o čemu je potrebno voditi računa kada govorimo o učincima korekcije broja zaposlenih u Hrvatskoj za potencijalno veći broj stranih radnika na potencijalni output i njegovu strukturu.
U 2023. godini izdane su 160.464 dozvole za boravak i rad, a u 2022. godini 124.121, što je povećanje za 51,4 posto u odnosu na 2021. godinu, odnosno 86,2 posto u odnosu na 2020. godinu. Podaci su to koji na prvu ruku pokazuju zašto su i potrebne izmjene i dopune Zakona o strancima. Sudeći prema sadašnjem stanju, ove godine bi se moglo…
